Smrekina smola i njezin sastav

Smrekina smola je gustotekuči izlučak smreke. Izlučuje se preko specijaliziranih struktura, koje se nalaze tako u unutrašnjosti stabla, kao i na njegovoj površini. Njezin kemijski sastav se počeo otkrivati tek sa razvojom spektrometrije i kromatografije, poznavanje mehanizma, s kojim ju drveća izlučuju, te sa razvojom elektronske mikroskopije i njezine upotrebe u botanici. Sastoji se od preko 80 različitih organskih spojeva. Za smolu zimzelenih drveća danas znamo, da se sastoji od hlapnega djela pretežno iz monoterpena (α-pinen, β-pinen, limonen), koji imaju bitnu ulogu kod obrambe pred insektima i patogeni te iz nehlapljivog djela, koji se sastoji iz diterpenskih kiselina (abietička kiselina i druge). Mehanizmi ljekovitih učinka, koje pripisuje smrekinoj smoli tradicija, nastaju iz kombinacije tvari u smrekinoj smoli. (1)

40 000 000

godina se ohranjuju stanične strukture insekata, zarobljene u smrekinu smolu

80

različitih organskih spojeva sastavlja smrekinu smolu

7000

godina unatrag se proteže dokazana upotreba smrekine smole u ljudskom liječenju

Povijest upotrebe smrekine smole

Upotreba smrekine smole u ljudskom liječenju

Već 5000 prije Krista su drevni ljudi na području današnje Finske uživali smrekinu smolu. To su 2007 godine otkrili Finski arheolozi. Već između 460 i 370 godine prije Krista je otac medicine Hipokrat u svojim djelima opisovao načine upotrebe smrekine smole, koju su doktori uspješno upotrebljavali sve do srednjeg vijeka. (2) Također zapisi Plinija mlađeg, rimskog političara, govornika i pisca, koji su nastali između 61 i 113 godine prije Krista govore, da seljačke žene starog Rima ne nose jantarne ogrlice samo kao ukras, nego kao lijek za povečane limfne čvorove te upaljeno grlo (jantar je polimerizirana smola). Isto tako je smrekinoj smoli lijekovite učinke pripisao perzijski doktor Ibn Sina u početku 1. tisučlječja (2). Zapisi iz početka 16. stolječa spominju, kako je pruski vojvođa Albert Brandenburški Martinu Lutru poslao lijek iz stvrđene smrekine smole za liječenje bubrežnih kamenca. (2) U Finskoj su pripremali pripravak iz smrekine smole i maslace za liječenje rana. Za istu svrhu su ju upotrebljavali američki Indijanci (9), isto tako su smolu žvakali kod upaljenog grla i drugih tegoba u usnoj šupljini i probavnom sustavu. Baš kod Indijanaca je dobio ideju John B. Curtis i 1848 godine razvio prvu komercialnu žvakaču gumu iz smrekine smole. (4). Kanadski kemičar Henry R. Gray je u 70. gdinama 19. stolječa počeo proizvoditi »Grayov sirup« iz smole crvene smreke, koji je bio jako učinkovit protiv kašlja, prehlade, gubitku glasu te kod upale grla i bronhija.

 

Hipokrat

Hipokrat je jedan najzanimljivijih osobnosti u medicini i ima nadimak "otac znanstvene medicine. Živio je među 460 in 380 godina prije Krista u Grčkoj. U svojim dijelima je opisao načine upotrebe smrekine smole, koje su doktori uspješno upotrebljavali sve do srednjeg vijeka.

Otac Simon Ašič

I Otac Simon Ašič, poznati slovenski svečenik i travar je u svojim djelima pisao o efektima smrekine smole na mišiče, tijelesnu otpornost te na kožne bolesti, osipe i rane.

Ibn Sina

Ibn Sina je bio perzijski učenjak i spada među največe mislioce i doktore zlatne dobe islama. Napisao je 450 dijela. Živio je među 980 i 1037 godinana. U svojim dijelima je i on pisao o lijekovitim efektima smrekine smole

Američki indijanci

Američki indijanci su smrekinu smolu žvakali kod upale grla i kod drugih tegoba u usnoj šupljini i probavnom sustavu. Od njih je dobio ideju John B. Curtis i 1848 godine napravio prvu komercialnu žvakaču gumu iz smrekine smole. Američki indijanci su pripravke iz smrekine smole upotrebljavali i za liječenje porezotina i ogrebotina.

Smrekina smola u Sloveniji

Upotreba smrekine smole u slovenskoj povijesti

I u Slovenskom prostoru su poljoprivrednici upotrebljavali smolu za liječenje mastitisa kod krava, za liječenje rana te različitih bolesti kod stoke i ljudi. Na Gorenjskom su pripravak imenovali »Smrdljivc«, pakiran je bio u bočicama, a ime je dobio po značajnom mirisu. Do 1971 godine ga je proizvodila obitelj Sodja iz Njemačkog Rovta u Bohinju. Cijena pripravka se je uspoređivala sa cijenom rakije, dijeca Sodjeve farme su ga prodavali po bohinjskim selima, za zaslužen novac pa su si kupili cipele.U nekim slovenskim regijama su čistu smolu zimzelenih drveća, uglavnom jelke, ariša i smreke imenovali "pilpuh". Nabirali su sviježe kapljice smole te ju upotrebljavali za liječenje tura, rana, artritisa i mnogih drugih tegoba. U Lescama na Gorenjskom je bila jako poznata travarica "Prežla", koja je crnu smrekinu smolu namještala na različite djelove tijela i s tim liječila bolove u kičmi i vrstu drugih tegoba. O učinkima smrekine smole na mišiče, tijelesnu otpornost te na kožne bolesti, osipe i rane, pa je pisao i slovenski travar otac Simon Ašič (10).

U ljudskom liječenju moderne dobi se je tradicija očuvala i smrekina smola se upotrebljava za liječenje ogrebotina, artritisa, tura, opeklina, prehlada, tuberkuloze, kašlja, proljeva i drugih probavnih smetnja, glavobolje, upale grla, reumatizma, kamenca, tumora i rana. (8)

7000 godina stara smrekina smola sa otiska zubiju

2007. godine su finski arheolozi na arheološkom nalazištu pronašli smrekinu smolu sa otiska zubiju. Otkriće izvire iz 5000. godine prije Krista. Drevni ljudi na području današnje Finske su smrekinu smolu uživali kod raznovrsnih tegoba, kao što su upala grla i tegobe u usnoj šupljini i probavnom sustavu.

Prva žvakača guma iz smrekine smole

Godine 1848 je američki biznismen John B. Curtis od američkih Indijanaca, koji su žvakali smrekinu smolu, dobio ideju, da bi napravio žvakaču gumu iz smrekine smole, pčelinjeg voska i dodanih okusa. Uspio je i tako proizveo prvu komercialnu žvakaču gumu, pod nazivom "State of Maine Pure Spruce Gum".

Upotreba smrekine smole kod stoke

Na Gorenjskom je do godine 1971 obitelj Sodja iz Njemačkog Rovta u Bohinju iz smrekine smole pripremala pripravak, kojeg su ljudje zbog značajnog mirisa imenovali »Smrdljivc«. Pakiran je bio u bočicama, a ime je dobio po značajnom mirisu. Cijena pripravka se je uspoređivala sa cijenom rakije, dijeca Sodjeve farme su ga prodavali po bohinjskim selima, za zasluženi novac pa su si kupili cipele.U nekim slovenskim regijama su čistu smolu zimzelenih drveća, uglavnom jele, ariša i smreke imenovali "pilpuh". Pripravke su upotrebljavali za liječenje tura, rana, artritisa i mnogih drugih tegoba, a i vrlo uspješno za liječenje mastitisa kod krava.

Znanstvene činjenice o smrekinoj smoli

Istraživanja na području smrekine smole

Učinkovitost tradicionalnih pripravaka iz, kao što je smrekina mast iz smrekine smole i maslaca, koje su u Finskoj upotrebljavali za liječenje rana i čireva je potaknulo znanstvenike k nizu istraživanja o tom kompleksnom prirodnom produktu:

U 6 mijeseca istraživanja (Sipponen i ostali, 2007), izvedeni u 11 zdravstvenih ustanova, su uspoređivali liječenje dekubitusa s tradicionalnim pripravkom iz smrekine smole, na tradicionalni način pripremljenom smrekinom masti, te sa medicinsko priznatim hidrogelom. U grupi, koja se liječila sa pripravkom iz smrekine smole, su se dekubitusi u vremenu studije (6 mijeseci) zacjelile 92% pacijentima, a u drugoj grupi 44%. (5)

Isti istraživači su sa rutinskim mikrobiološkim metodama testirali antimikrobno djelovanje jednake smrekine masti iz smrekine smole. Pripravak je djelovao bakteriostatički protiv svih testiranih Gram-pozitivnih bakterija te protiv Proteus vulgaris, koja je Gram-negativna bakterija. Jako bitno odkriće je, da je bakteriostatično utjecao i protiv jako odpornim bakterijama, kao što su MRSA i VRE. (6)

I bosanski istraživači Kalaba, Đurđevič Milošević i Marjanović Balaban (2009) su istraživali antimikrobno djelovanje eteričnog ulja smreke. Ustanovili su, da eterično ulje smreke djeluje na bakterije Salmonele Enteritidis i Escheriche Coli, Baciullus subtilis i Stphylococucus aureus učinkovitije nego antibiotici, koji se upotrabljavaju za liječenje infekcija sa tim bakterijama (11).

Gore spomenuti finski istraživači su godine 2011 provjerili i učinkovitost smrekine smole protiv gljivica. Ustanovili su, da smola djeluje jako protugljivično protiv svih dermatofita (gljivica, koje uzrokuju večinu gljivičnih infekcija kože kod ljudi).(12)

Bakterije

Pripravak iz smrekine smole, smrekina mast, napravljena na tradicionalan finski način je u istraživanju iz godine 2007 djelovala bakteriostatički protiv svih testiranih Gram-pozitivnih bakterija te protiv Proteus vulgaris, koja je Gram-negativna bakterija. Jako važno otkriće je, da je bakteriostatički utjecao i protiv jako otpornim bakterijama, kao što su MRSA i VRE.

Gljivice

Finski znanstvenici su godine 2011 provjerili i protugljivično djelovanje pripravka iz smrekine smole. Ustanovili su, da smola djeluje jako protugljivično protiv svih dermatofita (gljivica, koje uzrokuju večinu gljivičnih infekcija kože kod ljudi), a i protiv Candide Albicans.

Rane in Preležanine

U 6 mijeseca istraživanja, izvedenog u 11 zdravstvenih ustanova, su uspoređivali liječenje dekubitusa sa tradicionalnim pripravkom iz smrekine smole, na tradicionalan način pripremljenom smrekovom masti, te sa medicinsko priznanim hidrogelom. U grupi, koja se liječila sa pripravkom iz smrekine smole, su se dekubitusi u vremenu studije zacijelile 92% pacijentima, a u drugoj grupi 44%.